Srbijansko vodstvo je pomirljivije od Dodika, Sarajevo to treba iskoristiti

Srbija nikad neće biti članica NATO-a jer pamti agresiju zapadnog vojnog saveza 1999. godine, svoje žrtve i smrti civila koje će uvijek biti zločin, a ne pogreška, i molit će se da se takvo zlo više nikad ne ponovi ni srpskom narodu, niti ikom drugom u svijetu.

Kazao je ovo u nedjelju u Nišu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tokom centralne svečanosti povodom obilježavanja 20. godišnjice početka NATO intervencije u Srbiji ili "NATO agresije na Srbiju", kako je službeni naziv u Srbiju za intervenciju.

"Ove godine je retorika bila mnogo bolja nego prošle godine", kazala je za Vijesti.ba Jelena Milić, direktorica centra za Evroatlanske studije, komentarišući nedjeljni skup u Nišu.

Ona dodaje kako postoji jedan problem što je ove godine obilježavanje početka bombardovanja ili NATO agresije na Srbiju, na sebe sada preuzela Rusija. 

"Srpski mediji već polako prelaze na druge važne stvari koje se dešavaju u zemlji i svijetu, Rusi su ti koji će svih 78 dana sa puno dezinformacija da spinuju javnost Srbije, i to je novi momenat na koji bi međunarododna zajednica trebala da obrati pažnju", kaže Milić. 

Milić smatra kako je retorika smirena i u smislu da se govorilo o civilnim žrtvama, što je potpuno legitimno, te da nije više bilo riječi o desetini hiljada kao što je to nekad Lavrov govorio. 

"Nesporazumi koji postoje i nepostojanje zvaničnog broja vjerovatno ima veze sa nekim okolnostima koje se kriju. Jedina stvar koja je nedostajala je da iko spomene išta što se dešavalo na Kosovu prije i tokom bombardovanja vezano za kosovske Albance. To je suština, da je 1.400 ubijenih prije početka NATO intervencije i oko šest, sedam hiljada tokom intervencije, i naravno svi koji su bili protjerani u Kukeš. Dakle, o toj humanitarnoj tragediji i o zvjerstvima Miloševićevog sistema na Kosovu se apsolutno ne govori", podsjeća ona.

Ona kaže kako veliku odgovornost snose nevladine organizacije koje se bave evropskim integracijama. 

"Ja, nažalost, znam da zvuči čudno, manje krivim aktuelnu vlast za to nego nevladine organizacije. Imala sam veća očekivanja od organizacija civilnog društva koji se bave evropskim integracijama i kojima ta tema možda nije u projektu, ali da je ostala 364 dana u godini svako od njih dvije riječi govorio dnevno, postavljao dva tweeta, u svakom intervjuu i svakom repostu da je to spomenuo, prvo bi javnosti u Srbiji sada bilo lakše da shvati zašto mora da se postigne sporazum sa Kosovom, da nije samo da nas zapad mrzi, nego da je jedan režim koji je oteo kontroli podivljao i načinio ogromnu štetu i regionu i nama. Nažalost, tog ugla još nema", mišljenja je Milić.

Milić ističe kako treba biti objektivan i zapitati se koliko je zvanični Beograd jak da se odupre Rusiji.

"Potpuno se slažem da se ne smije zaboraviti ni jedna nevina žrtva, pa ni jedan vojnik koji nije znao šta se dešava, neka toga i treba pričati o šteti, ali ne treba praviti od toga 170 Hirošima, kao što je radila ruska agentura i što će nastaviti da radi, to je problem. Pitanje je koliko aktuelni Beograd može da se odupre ruskom pritisku o pogrešnoj percepciji onoga što se dešavalo devedesetih i prije početka bombardovanja", kaže Milić.

Prema njenom mišljenju, to je sada prije svega uloga proevropske Srbije. 

"I to je ono što još nedostaje. Imate Helsinški odbor, Fond za humanitarno pravo, Inicijativu mladih za ljudska prava, Centar za evroatlanske studije koji o takvim stvarima govore, i to je to. Nažalost, moraju biti glasniji oni koji su mainstream think-thankovi koji nisu stigmatizovani od strane tabloida kao što smo mi bili svih ovih godina. Oni su ti koji na sebe također moraju da preuzmu dio odgovornosti, ali je vrlo interesantno da oni šute i o pregovorima o Kosovu, a povezano je", smatra direktorica Centra za evroatlanske studije.

Ona misli da je cijelo jedno dešavanje; odgađanje vojne parade, retorika predsjednika Vučića, veliki korak naprijed uz mogućnost da se to razumije od strane građana Srbije.

"Mi smo dobili jučer iz nekoliko ambasada zemalja članica NATO-a žaljenje za civilne žrtve. Mislim da se od strane države neće moći govoriti dok se ne završi normalizacija odnosa sa Kosovom, ali bi u katarzi javnosti pomoglo ako oni koji nisu na vlasti pričaju o svim tim okolnostima, to bi olakšalo i vlasti da učini nešto što uopšte nije jednostavno, treba da imate demokratsku većinu da biste to uradili na način na koji su to uradili Sjevernomakedonci i Grci. To u Srbiji uopšte nije jednostavno, i to se i u Bosni i na zapadu zaboravlja", mišljenja je Milić.

Kada je u pitanju odnos Vučića i Dodika, Milić ističe kako je srbijansko vodstvo u ovom trenutku mnogo pomirljivije od onog u Banja Luci, te da i Sarajevo treba pokazati malo razumijevanja za Srbiju.

"Koliko puta je Vučić ponovio nacrt Dejtonskog sporazuma? Do prije 15 dana im je odgovaralo kada Vučić kaže mi smo garanti i poštuje integritet Bosne. Sada, nakon presude Karadžiću, odjednom to nije dovoljno. Ne može ni Srbija sve. Ako ste gledali dinamiku između Dodika i Vučiča i ako pratite nešto, Dodik je prije nekoliko dana uz skandalozan govor s Miškovićem, koji nije u najboljim odnosima s Vučićem, otvorio Delta Planet u Banja Luci, treba i tu dinamiku gledati. Meni se čini da su trenutno Srbija i srpsko rukovodstvo u mnogim aspektima pomirljiviji, a u stvari u težoj situaciji, nego Dodik i RS, i da bi Sarajevo sada, bez obzira na sve, trebalo da pokaže malo razumijevanja za proevropski orijentisanu Srbiju, da mi izađemo iz pregovora s Kosovom na način koji neće ugroziti nikog drugog, ali će Srbiju zadržati na evropskom putu. Srbija na evropskom putu je ona koja pomaže konsolidaciju Bosne", kaže Jelena Milić.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH je na komemoraciji u Nišu poručio, u prisustvu Vučića, kako BiH nije moguća kao država. 

"Dodik je generalno imao jedan patetičan govor, mnogo manje pomirljiv od predsjednika Vučića, i to je bilo savršeno očito. Mislim da je način na koji se, ja mislim, Bosna konsoliduje i ubrzava proces evropskih integracija, a jedini proces evropskih integracija je taj koji prirodnim putem može da dovede do reformi koje sada koči Dejton, jeste da se ubrza evropski put Srbije. Drugog načina ne vidim. Treba imatu vjeru da je 2019. godina i da bilateralno rješenje između Beograda i Prištine, Bože zdravlja uz podršku Amerikanaca i NATO-a, nemamo mi nikog drugog, uz kritiku da NATO i Amerikanci nius bolje reagovali 1992. godine, i dalje nemamo boljih partnera. EU se pogubila, sutra kad bi Beograd priznao Kosovo, pet zemalja EU i dalje ga ne bi priznalo, od čega su četiri članice NATO-a, mislim da je trenutak da Sarajevo pomogne Beogradu da se pridruži Washingtonu", kaže ona.

Ona dodaje kako su govor i cijela atmosfera u Srbiji sada takvi da više nije u pitanju samo otvoreni legitimni ruski utjecaj što se tiče bilateralnih veza, nego da se mnogo bolje obrati pažnja na to koje sve strukture djeluju protiv bilo kakvog kompromisnog rješenja.

"Ne mora to biti samo promjena granica, već protiv bilo kakvog sporazuma s Prištinom. Mnogo ih ima, a nisam sigurna da je Beograd dovoljno jak da može sam da se s tim iznese niti bi, da sam zvaničnik Srbije, pričala toliko o tome. Evropa je okupirana, a Amerikanci su sada okupiurani Venecuelom. Ruski avioni su u nedjelju bili u Venecueli, tako da možemo samo da molimo boga da Amerikanci obrate pažnju na sve nas zajedno", zaključila je Jelena Milić.