11.6.2014, Oslobođenje, Nakon konferencije u Banjoj Luci: Bolje za stolom, nego na meniju

Oslobođenje,  11.6.2014

logo-oslobodjenje

Članstvo u Sjevernoatlantskom savezu donosi mir, demokratske vrijednosti i mogućnosti za ekonomski razvoj. To je dokazano kroz šest i po decenija dugu historiju ovog vojno-političkog saveza o kojoj je u ponedjeljak razgovarano u Banjoj Luci na konferenciji "65 godina NATO-a: mir, sigurnost i razvoj u Evropi", na kojoj je glavni uvodničar bio Damon Wilson, izvršni potpredsjednik Atlantskog vijeća SAD-a, sa sjedištem u Washingtonu.

On je izrazio bojazan da Bosna i Hercegovina ne zaostane na putu reformi i članstva u euroatlantskim asocijacijama u odnosu na ostale zemlje regiona.
- Strateški cilj Bosne i Hercegovine jest da se razgovara o tome kako doći do članstva u tom vojnom savezu, a ozbiljna debata je preduvjet tome. Ovaj skup posvećen je pitanju da li BiH gradi kvalitetniju budućnost za generacije koje dolaze. Ukoliko BiH želi tu budućnost, njen put ka NATO-u i Evropskoj uniji će biti olakšan, rekao je Wilson.
Bez emocija
Prije nego što se pridružio Atlantskom vijeću SAD-a, Wilson je bio savjetnik za vanjsku politiku američkog predsjednika i direktor Evropskog odjela u Vijeću za nacionalnu sigurnost. Njegov dolazak u Bosnu i Hercegovinu govori koliku pažnju u SAD-u pridaju euroatlantskim integracijama BiH i zastoju na tom putu.
Zamjenica ministra vanjskih poslova BiH Ana Trišić-Babić, koja je bila jedan od panelista, kazala je da osuđuje NATO bombardovanje Srbije, ali da je ona za ulazak BiH u Sjevernoatlantski savez zbog prosperitetne budućnosti koju to donosi. Uvijek je bolje, smatra Trišić-Babić, biti za stolom na kojem se odluke donose "nego na meniju". Izrazila je zadovoljstvo održavanjem konferencije u Banjoj Luci, naglasivši da je ovo prvi put da se o toj temi razgovara na skupu otvorenom za javnost, argumentovano i bez emocija. Sudionici debate su bili i banjalučki studenti, koji su postavljali pitanja o tome šta bi zapravo članstvo u NATO-u donijelo BiH i koji su rizici od toga. Najveći rizik bio bi da zemlja ne uđe u NATO, odgovorio im je Goran Pranjić iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Zamjenik komandanta Štaba NATO-a u Sarajevu Ole-Asbjørn Fauske, koji je bio jedan od panelista, podsjetio je da NATO djeluje u BiH već nekoliko godina i pomaže našoj zemlji na putu ka euroatlantskim integracijama.
Iskustva članica
Sjevernoatlantski savez je doživio ekspanziju nakon pada berlinskog zida 1989. i danas ima 28 članica. O tome šta je članstvo u NATO-u donijelo njihovim zemljama, govorili su ambasador Bugarske u BiH Angel Angelov, ambasador Poljske u BiH Andrzej Krawczyk i bivši ministar odbrane Hrvatske Davor Božinović. Sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i nekadašnji šef Komunikacijskog tima Vlade CG za NATO-integracije Dragan Pejanović naglasio je da se Crna Gora odlučila na put ka euroatlantskoj porodici prosperitetnih zemalja i da se nalazi nadomak ulasku u Alijansu.
Na skupu su govorili i Zoran Šajinović, pomoćnik ministra odbrane BiH, Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica Oslobođenja, i Željko Kopanja, vlasnik i direktor Nezavisnih novina. 
Konferenciju su organizovali Atlantska inicijativa iz Sarajeva, Centar za međunarodne odnose iz Banje Luke, Nezavisne novine i Oslobođenje. Sponzor je bila Ambasada SAD-a u BiH, a Ministarstvo vanjskih poslova BiH je pružilo podršku.

Vojna neutralnost Srbije

Politiku vojne neutralnosti Srbije i njen odnos s NATO-om analizirala je Jelena Milić, direktorica Centra za evroatlantske studije iz Beograda. Naglasila je da je Srbija članica NATO-ovog programa Partnerstvo za mir, zahvaljujući kojem je modernizirala svoju vojsku i povećava učešće u mirovnim misijama u svijetu. 

- Srbija je jedina zemlja regiona koja nije izrazila želju ili plan da u budućnosti bude članica NATO-a, već je optirala za vojnu neutralnost. Način na koji je to uradila bio je sporan. To je bilo bez javne i stručne debate. Kako vreme odmiče, vidi se da je srpska ideja neutralnosti dosta različita od austrijske i švedske. Glavni povod za takvu odluku je, naravno, politika prema Kosovu. Interesantno je da se ona ne menja ni posle Briselskog sporazuma, kazala je ona.