Beograd – Jelena Milić za NICK: Srbija se približava Americi, to će potkresati krila Dodikovom separatizmu

Direktorica Centra za euroatlantske studije Srbije Jelena Milić, koju je poznati američki portal Politico uvrstio među 28 ličnosti koje će “oblikovati i mijenjati europsku politiku”, kazala je u razgovoru za Nezavisni istraživački centar NICK da u sklopu kosovskih pregovora postoji mogućnost restartiranja odnosna Srbije i Sjedinjenih Američkih Država.

Dok rusko glasilo Sputnik, koji ima dopisništvo i u Beogradu, otvoreno širi antiameričke stavove i tvrdi da “Amerika steže obruč oko Srbije”, a ruski premijer Dmitrij Medvedev otvoreno prijeti da Rusija neće biti ravnodušna prema širenju NATO-a, o čemu je NICK pisao, Milić ističe da treba ozbiljno praviti razliku između toga šta Rusi pričaju i šta rade.

“Treba imati na umu na koji način stvari argumentiraju i tome ne davati više nikakvu važnost, jer oni mogu svaku priču, svaku okolnost, i to sa svojom izvitoperenom logikom koja ne poštuje ni moral, ni međunarodno pravo, ni činjenice, hladno da okrenu svoju korist. Kada to kažem mislim i na formalizovanje normalizacije odnosa Srbije i Kosova koja ne smije da bude žrtva onoga šta će Putin da kaže. Ono šta će Putin da kaže me više ne zanima i ne bi trebalo više nikog da zanima. Šta će da uradi, to je već nešto drugo i ozbiljnije… To ne može da se sadrži kroz Beograd, Prištinu, odnose Beograda i Sarajeva. To mora da bude stvar veće geopolitičke slike i ne može se mikro menadžmentom na takve stvari gledati”, ističe Milić.

U tom smislu, za razliku od drugih, Milić primjećuje neke promjene.

Sa funkcije u Rusiji je, veli, pao Sergej Železnjak, dužnosnik vladajuće Jedinstvene Rusije koji je bio protiv kompromisnog rješenja Srba i kosovskih vlasti oko budućeg statusa Kosova. To je, smatra Milić, jako dobra vijest. Također, posljednjih sedmica iz javnosti u Srbiji je nestao ruski ambasador, što, veli, također, nije loša stvar.

“Rusija ima svoje razloge zašto bi voljela neku vrstu približavanja Rusije i Amerike, odnosno da ne osporava mogućnost da Srbija napravi neku vrstu dogovora sa Kosovom, da normalizuje odnose na način na koji Rusija ne bi trenutno minirala. Jer, naglašavam, ima svoje razloge za to. Mislim da je to istorijski trenutak za Srbiju, ali, usudila bih se reći, i za BiH. Ne vidim kako bolji odnosi Srbije i Amerike mogu da štete integritetu BiH, ili da daju vjetar u leđa Dodikovim separatističkim težnjama”, zanimljiv je pogled naše sagovornice.

Prema Milić, bez obzira što Srbija vodi politiku otvorenih vrata za mnogo aspekte ruskog utjecaja, postoje i aktivosti koje Rusija obavlja, a koje nisu u skladu ni sa onim što javno proklamuje srpska vlast, a ni sa neizrečenim stvarima.

“To postaje sve jasnije”, naglasila je.

Nadalje, primijetila je da sve ove činjenice nije uočio niko od onih koji prate Balkan, pogotovo oni na Zapadu koji, kako kaže, koriste argumente od prije 10 ili 15 godina, koji više ne stoje.

“Po meni najbolje je da se na druže staze minimalizira ruski utjecaj, da se mimalizuju barem njegovi maligni dijelovi, da se Srbija ne napravi potpuno žrtvom, da ne pati od Trijanonskog sindroma. Nisam ja ta koja je slala na pregovore između Srbije i Kosova, za mene je to pitanje zločina i kazne, neki drugi su preveli u formu pregovora.  Najbolji način je da se podrži ono nešto konstukivnije i feksibilnije rješenje sa Kosovom i da se Kosovo, kao jedan od ključnih tačaka utjecaja Rusije u regionu, izvuče kao adut iz ruskog rukava”, ističe Milić, te podvlači.

“Mislim da kada bi se Srbija konsolidovala u tom smislu da je njeno mjesto na Zapadu, kada bi restartovali odnose s Amerikom, ni EU se tome ne bi protivila, već bi, naprotiv, sve to pomoglo da se ubrzaju i druga reformska pitanja vezana za evropsku integraciju Srbije. Sve to bi se možda reflektovalo i na biračko tijelo u RS, koje bi moglo da kaže: “Ako se veće vežemo za sudbinu Srbije, a Srbija je krenula intenzivnije ka evropskim odnosima, šta nas sprječava”. Neka vrsta samorefleksije bi bila korisna”, navela je ona.

Vjeruje da pozitivna dinamika u regionu u vezi Grčke i Makedonije, način na koji zapadna i međunarodna zajednica tretira zvaničnike Grčke i Makedonije, prema Milić, djeluje i na zvaničnije Srbije i Kosova, te da i oni postignu neku vrstu dogovora.

“U tim okolnostima oni mogu da se vrate pred svoje biračko tijelo i kažu da niko nije dobio sve i izgubio ništa, ali smo ostali na tragu evropskih integracija i mira. Onda bi jedna takva vrsta pozitivnog zamajca mogla da se reflektira u RS i u odnosu na Srbiju”, zaključuje Milić.