Briselski dijalog Beograda i Prištine je mrtav

Briselski dijalog u najmanju ruku je u pat-poziciji, mada ja mislim da je on i faktički mrtav, kaže direktorica Centra za evroatlantske studije u Beogradu Jelena Milić.

U razgovoru za Vijesti.ba, Milić navodi kako je bilo i vrijeme da se promijeni format pregovora Beograda i Prištine, "jer smo došli u situaciju da visoka predstavnica EU i dva predsjednika pregovaraju o sitnicama".
 
- Onda tu izostaje adekvatan mehanizam kad se recimo neko naljuti, ako se ne poštuju neke od stvari koje su navodno dogovorene - rekla je Milić.
 
Prema njenom mišljenju, Evropska unija trebala bi preuzeti mnogo energičniju ulogu.
 
- Čini mi se da je za to došao posljednji čas, jer ona de facto i nema još mnogo mehanizama podsticaja kad je u pitanju Kosovo, ali i Srbija, što je zabrinjavajuće - govori Milić.
 
Smatra da je preduslov za suštinsku i iskrenu normalizaciju odnosa dvije zemlje - njihova formalizacija.
 
- Sada svaki korak vodi u pravcu ostvarivanja neke pregovaračke pozicije. To više nije bona fide proces u kojem se vi dogovorite o carinama, tablicama, diplomama... Nije tu ni Srbija nevina, i ona nije ispunila određene stvari koje je obećala iz oblasti energetike - poručuje Milić.
 
Naša sagovornica tvrdi kako je očito da se bez formalizacije odnosa Beograda i Prištine dalje očito ne može.
 
- Mislim da ovo može da pređe u jedan konflikt s opasnim bezbjednosnim implikacijama i za zapadnu međunarodnu zajednicu - upozorava Milić.
 
Nedavnu odluku Vlade Kosova o uvođenju 100-postotne carine na proizvode iz Srbije (i iz BiH) ocijenila je neprimjerenom.
 
- Takav potez će na duže staze najveće reperkusije imati upravo po samo Kosovo, ne samo na građane u smislu cijena proizvoda i na privredu, već i u političkom smislu, ako samo Srbija sad uspije da ne nasjedne na neku vrstu provokacije - potcrtava Milić.
 
Lobiranje Srbije kod određenih članica Opšte skupštine Interpola da ne podrže prijem Kosova u tu instituciju okarakterisala je mačem s dvije oštrice, ali i legitimnim potezom.
 
- To je pokazalo jedan trend da novih priznanja nema i da nema konsenzusa u široj međunarodnoj zajednici oko statusa Kosova - navodi Milić.
 
Prokomentarisala je i akciju pripadnika ROSU-a u Kosovskoj Mitrovici, gdje je uhapšeno četvero Srba, što je dovelo do nove zategnutosti ionako zategnutih odnosa Beograda i Prištine.
 
- U Srbiji se malo zna i, rekla bih, namjerno i tendenciozno previđa u retorici političkih zvaničnika da je ROSU policijska, a ne vojna jedinica i da ne pripada kosovskim bezbjednosnim snagama - pojašnjava Milić.
 
Najave transformacije kosovskih bezbjednosnih snaga su, prema mišljenju naše sagovornice, izazvale opravdanu zabrinutost i nervozu u Beogradu.
 
- Ali to ne daje za pravo da se pogrešno tumače neke stvari u cilju postizanja političkog pritiska ili tenzije. To je vrlo opasno. ROSU je bio na sjeveru Kosova i onda kada je Srbija uputila onu provokaciju sa "šarenim vozom". I tada je isto pogrešno tumačeno šta su zapravo ROSU - dodaje Milić.
 
Napominje kako se ovih dana u Srbiji intenzivno koristi termin "upad" jedinica ROSU-a na sjever Kosova, ali se istovremeno zaboravlja i činjenica da je Srbija Briselskim sporazumom prihvatila da povlači svoje policijske jedinice sa sjevera, i da te nadležnosti prepušta kosovskim institucijama i policiji.
 
- Međutim, od trenutka kada je uvidjela da s Briselskim sporazumom u ovom formatu nema budućnosti, Srbija je to jednostavno zaboravila i počela da pritiska Srbe u kosovskim bezbjednosnim snagama i policiji da se povlače iz te cijele priče - rekla je Milić.
 
Obraćanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića ambasadorima Rusije i Kine, kojima je poručio da Srbija nakon nedavnih dešavanja na sjeveru Kosova više nema razloga za povjerenje u Misiju KFOR-a, odnosno NATO, direktorica Centra za evroatlantske studije u Beogradu tumači kao igranku da bi se pregovori izmjestili u Savjet bezbjednosti UN-a.
 
- U ovakvoj situaciji, bilo bi zaista dobro da postoji neka neutralna strana, recimo da neko iz EU da ocjenu šta se zapravo dešavalo na sjeveru Kosova, kako bi se smanjio prostor i Beogradu i Prištini za manipulacije i širenje lažnih vijesti, kojih uistinu s obje strane ima mnogo, a koje mogu dovesti do eskalacije - zaključila je Milić u razgovoru za Vijesti.ba.