Jelena Milić: Srbija može i hoće da uči od Crne Gore kako da reši pitanje Kosova - mečka može da zaigra i pred Vučićevim vratima jer mu Rusi i Dodik rade o glavi

 Crna Gora je jedina građanski orijentisana država i zato je ona uspjela da pobjegne od svega onog što je zadesilo Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i ostale države, kaže Jelena Milić u intervjuu Pobjedi i naglašava da ruski uticaj dolazi različitim kanalima i da jednog dana „mečka može da zaigra i pred Vučićevim vratima”, ali i da je sve u Srbiji uslovljeno rješenjem kosovskog pitanja. Ističe da se nada da će odnosi Srbije i Crne Gore u budućnosti biti bolji.

“Srbija može i hoće da uči od Crne Gore samo da se riješi pitanja Kosova koje je mnogo komplikovano. Crna Gora je jedini primjer od koje Srbija treba da uči. Crna Gora je bila bombardovana pa su ljudi skupili hrabrosti da objektivno govore šta se desilo: pokojni Šime Dedović sa saradnicima je obilazio sjever Crne Gore i objašnjavali su da je NATO isto što i antifašističke tekovine, ukazivali na civilne žrtve i bili zagovornci da se priznaju tragedije na Kosovu i da se skupi hrabrosti i ide u NATO.

Sadašnje stanje je teško, Vučić mora da smiruje Srbe na Kosovu zbog budućeg statusa Kosova i sebe pozicionira kao zaštitnika i Srba u Crnoj Gori i u BiH, a njemu Dodik poslije Putina najviše radi o glavi. Kada bi se Dodik drugačije ponašao, bilo bi svima lakše. Vučiću o glavi rade: Njemci, Rusi i Dodik. Sudim se sa Nemanjom Ristićem koji mi prijeti da će da me ubije, koji je osuđen za pokušaj puča u Crnoj Gori, ali niko nije stao na moju stranu.

Ipak, nadamo se da će u budućnosti odnosi biti bolji, jer Crna Gora je jedina građanski orijentisana država i zato je uspjela od svega da pobjegne”, ističe Milić.

Kako naglašava, objektivna politička okolnost je da je sve u Srbiji uslovljeno pitanjem o Kosovu.

“Plašila sam se da će vezivanje pitanja Kosova za evropske integracij e umanjiti podršku tim integracijama one su zamišljene za zemlje koje nemaju teritorijalne nesporazume. Smatrala sam da na zapadu postoji objektivan odnos prema regionu, ali kao da to počinje da se gubi. Ovdje je počelo da se govori da EU bira stabilnost zarad demokratije i skovana je fraza stabilokratija. Oni koji to kritikuju, misleći da Srbija može tek tako da prizna Kosovo i ide dalje, su oni koji ne poštuju demokratske principe. Većina u ovoj zemlji izabrana na fer izborima oslikava realno stanje u društvu”, dodaje Milić.

Ona je upitala i da li je bilo kome palo na pamet da, kada je riječ o ruskom uticaju koji dolazi različitim kanalima, može jednog dana da zaigra mečka i pred Vučićevim vratima ukoliko ne drži politiku otvorenih vrata prema ruskom uticaju.

“Da ja imam nad glavom rezoluciju 1244 vjerovatno bih ćutala i morala da popuštam u nekim stvarima. Šta se dešava kada Rusija sve brutalnije počinje da artikuliše svoje interese kroz sistem bezbjednosti i vojne sindikate Srbije koji su glavni sagovornici u progresivnim medijima? U sve to sada je umiješan i Mlađan Đorđević, a bio je umiješan i u ometanje sticanja nezavisnosti Crne Gore preko Srpske pravoslavne crkve. Postoje u Srbiji strukture unutar sistema koje nijesu za kompromisno rješenje za Kosovo, a bez rješenja nema napretka ka EU i evroatlantskim strukturama. Srbiju ubija nedosljednost”, zaključuje Milić.