Nijedna zemlja nije sigurna od hibridnog rata

U Crnoj Gori postoje prokremaljske strukture koje su akteri političkog života koje se zalažu za demokratiju moskovskog tipa. Dio hibridnih operacija koji se sada sprovodi u Crnoj Gori pod formom demonstracija protiv „lošeg zakona“ dolazi od prokremaljskih struktura, kaže Milić

Crna Gora je dodatno izložena hibridnim operacijama: geografski i demografski je mala, nedavno postala članica NATO, ima specifičnu istoriju nastanka sa složenom etničkom strukturom i specifičnim odnosima sa Srbijom - ali dobro je što su NATO sajber timovi u Crnoj Gori, smatra Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlanske studije.

Ona smatra da je dobro što se Crna Gora priprema da se odbrani od sajber napada i što su timovi NATO u Crnoj Gori, ali napominje da u našoj državi postoje prokremaljske strukture koje su akteri političkog života koje se zalažu za demokratiju moskovskog tipa.

– Dio hibridnih operacija koji se sada sprvodi u Crnoj Gori pod formom demonstracija protiv „lošeg zakona“ dolazi od prokremaljskih struktura. To su isti ljudi koji su finansijski vezani za Kremlja, kaže Milić u intervjuu Pobjedi.

POBJEDA: Da li je Crna Gora sigurna kao članica NATO kada je u pitanju hibridni rat? 

MILIĆ: Ni jedna zemlja nije sigurna kada je u pitanju hibridni rat bez obzira što je članica NATO.

Bili smo svjedoci pokušaja puča od strane Rusije u Crnoj Gori. Ne treba zaboraviti da je NATO sajber usvojio početak i domen rata. Dakle, napad u vodi, kopnu i vazduhu zemlje članice mogao je da izazove pozivanje na član 5. kolektivne reakcije - jer napad na jednu zemlju članicu je napad na sve zemlje NATO. Sada to pravilo važi i za napad u sajber prostoru, a dio hibridnih operacija se obavlja i u sajber prostoru.

Naravno da je izložena i Crna Gora. Idu joj izbori, ali i mnogo veće zemlje su bile izložene operacijama u sajber prostoru koje su dolazile od državnih i ne državnih aktera. Imate i vrstu napada koja je slična onoj u Srbiji: institucije sistema i oni koji sprovode zakone pozivaju se da arbitrarno djeluju prema demonstrantima i onima koji treba da sprovedu zakon, na osnovu toga da li se demonstranti, prema njihovim kriterijumima, zalažu za dobru i časnu stvar ili ne. To je opasan presedan na koji mora da se pazi.

Demokratska kontrola oružanih snaga u Crnoj Gori možda još nije savršena, ali igrati na etničke podjele i koristiti sistem oružanih snaga da reaguje arbitrarno je poziv na puč i poziv na odbijanje komandnog lanca koji postoji sa legitimnim institucijama i zakonima Crne Gore. To smo čuli od srpskih lidera sad nedavno tokom ovih vrlo složenih i opasnih dešavanja u Crnoj Gori oko demonstracija zbog Zakona o slobodi vjeroispovesti.

Dolazimo do ključne teme: Vi morate i sami da pazite da se ne namjestite da budete žrtva hibridnih operacija i da im ne dajete tako lako upliv.

POBJEDA: Šta će predstojeći majski samit EU u Hrvatskoj donijeti Srbiji a šta Crnoj Gori?

MILIĆ: Tek kada vidimo predlog Evropske komisije oko novog proširenja EU onda se može konkretnije odgovoriti na to pitanje. Svakako je zanimljivo kakav će format predsjedavanja Španije biti zbog onoga što se desilo u Sofiji zbog prisustva Kosova.

Što se Srbije i Crne Gore tiče, tu neće biti novosti, jer su u pregovorima sa EU. Crna Gora je formalno dalje otišla i više poglavlja otvorila, ali ih nije i zatvorila. Srbija je de fakto frustirana brojem poglavlja koje je otvorila tokom 2019. godine i to je njena greška.

Tokom posjete Srbiji novog visokog predstavnika EU Borelija odmah je otvoreno pitanje usklađivanja spoljne i bezbjednosne politike Srbije sa politikom EU i to je dobro. Srbiji se mora objasniti: prvo morate da riješite pitanje Kosova ako hoćete u EU. Odnosno, da biste mogli da počnete da usaglašavate svoju spoljnu politiku sa poliitkom EU.

Najbitnije je šta će to predsjedavanje donijeti Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Hrvatska je rekla da će podržati širenje EU na Zapadni Balkan tokom svog predsjedavanja, ali šta će konkretno učiniti to jedno predsjedavanje ne može da riješi.

POBJEDA: Kako i zašto Rusija čini maligni uticaj po regionu i koja država je najviše ugrožena?

MILIĆ: Rusija ima čitav spektar uticaja i nešto od tog uticaja, ali ima i sivi uticaj koji je na granici legitimiteta uključujući i uticaj koji ima na Srbiju zbog položaja Kosova u UN.

Namjerno ću u istoj rečenici spomenuti Tursku, Kinu i Rusiju. Turska kao zemlja članica NATO nije zemljama regiona otežavala put ka evropskim ili NATO integracijama. Sa Kinom je drugi slučaj: ako sa njom imate ugovore koji su u direktnoj suprotnosti sa planiranim politikama EU možete da ugrozite svoje pristupanje EU. To su npr. ugovori o klimatskim promjenama, izduvnim gasovima i sl. Međutim, Rusija ima elemente malignog destabilizujućeg uticaja i najizloženija zemlja tom uticaju je Srbija, jer je Crna Gora u NATO. Treba pomenuti da je i Sjeverna Makedonija prošla svoj dio borbe protiv vrlo destabilizujućeg ruskog uticaja, ali i ona će uskoro biti članica NATO.

Srbija je trenutno, najviše izložena ruskom malignom uticaju zbog pregovora o Kosovu i činjenice da je naftna i gasna industrija Srbije data ruskoj državnoj kompaniji.

NIS je sada u većinskom vlasništvu druge države. Ko štiti kritičnu infrastrukturu u NIS-u - privatni sektor bezbjednosti koji je pod kontrolom druge firme i u vlaništvu druge države. CEAS je o tome pisao u svom izvještaju „Iz Moskve bez ljubavi“.

Marija Zaharova je više puta Srbiji poručila „mi podržavamo svaki kompromis koji vi napravite o Kosovu, ali zar ćete se zadovoljiti sa tri opštine, da li je to interes naroda?“ Dakle, Rusija zadržava pravo da ona procijeni, a ne vlada Srbije, šta je u interesu Srbije.

Srbija je najugroženija od ruskog malignog uticaja, a problem je što vlasti u Srbiji iz različitih razloga to ne mogu da kažu.

Tokom demonstracija „Jedan od pet miliona“ koje se održavaju duže od godinu dana ispred RTS-a smo slušali čovjeka koji se lažno predstavljao da kao šef vojnog sindikata Srbije ide u rusku Dumu: on tvrdi da će bilo kakav sporazum Srbije i Kosova biti izdaja i zato pripadnici oružanih snaga u Srbiji imaju pravo da ne poštuju takvu odluku nego da preuzmu stvar u svoje ruke i zaštite srpske interese. Od koga, pitam? Od onih koji ih ugrožavaju a to je legitimno izabrana vlast u Srbiji.

To smo vidjeli i preko otvaranja afera na sajtu „Armi voč“ koji je ispostava GRU-a.

Sada taj poziv na odbijanje poslušnosti oružanim snagama je isto ono što se dešava i u Crnoj Gori – dakle, to je opasno i treba da se hapse svi za koje postoje elementi krivičnog djela bez obzira da li je neko pop ili nečija majka.

Greška 

– Crna Gora je pogriješila u sljedećem: sa načinom kako je usvojen i obrazložen Zakon o slobodi vjeroisposvesti, sa tajmingom jer zna koliko teški pregovori čekaju Srbiju u vezi sa statusom Kosova i položajem SPC na Kosovu i pogriješila je zbog komenatara poput Ranka Krivokapića koji su priznali da je zakon mjera protiv sporvođenja velikosrpske i nacionalističke politike u Crnoj Gori. Znači ti pravdaš jedno loše ponašanje i protiv njega se braniš čineći i ti grešku. Vaš zakon treba da bude bolji, Crna Gora mora i sama da pazi da ne provocira hibridne operacije – kaže Milić.