23.4.2012, Balkan Insight, Experts Urge the Opening of Secret Files

Balkan Insight, 23.4.2012.

Serbia must pass the Law on Opening Secret Files soon if it is truly to confront past crimes, a round table concluded on Saturday.
Jelena Milic, Head of the Centre for Euro- Atlantic Studies, which organized the debate, said that the opening of the secret files is crucial because it would help shed light on the role of the security services in the wars of the 1990s.
Serbia still does not have a law on the opening of the government archives.
The first attempt to make the secret files public was made after the democratic changes in 2000, and the second in 2004, when the Serbian Renewal Movement, SPO, proposed new legislation.
The motion, however, never gained support in the Serbian parliament, leaving Serbia as the only country in Europe without this law.
In its resolution on Serbia adopted on March 28, the European Parliament asked Serbia to open its National Archives, and to make public the archives of the communist era intelligence agency, UDBA, in particular.
Jelko Kacin, Brussels' Rapporteur for Serbia, wrote an open letter addressing the issues of the secret files.
In it he noted that all post-communist societies faced the same dilemma during their transitional periods concerning what to do with the files left from the authoritarian regimes.
He welcomed the reform of the Security Information Agency, BIA, saying that it no longer poses a threat to the democratic system. Most of the agency’s former leaders are either at the Hague Tribunal or have retired.
“However, the state needs to do more, especially regarding the killing of the journalist Slavko Curuvija, and the political nature of Zoran Djindjic’s assassination. These are concrete cases that if addressed would show that the rule of law really exists in Serbia,” Kacin said in his letter.
Branka Prpa, the director of the Serbian Archive, said that Serbia could choose between Slovenian or Croatian model. In Slovenia, the State Archive decides who gets to see personal files compiled by the secret services, while in Croatia the families of subjects can access their files, but they have to sign a confidentiality agreement.
Sonja Biserko, from the Helsinki Committee for Human Rights, said the political will to make the files public does not exist.
“The most significant documentation concerns Kosovo and I think that those files will never be opened,” she said.
The Law on the Opening of the Secret Files, initiated in 2004, has been drafted by legal experts from the Lawyers Committee for Human Rights. Their director, Milan Antonijevic, says that any future legislation needs to take into account the privacy and dignity of the victims. Legislators should also ensure that the law cannot be misused.
Vesna Rakic Vodinelic, a Belgrade law professor, said that passing the law to open the secret files was the transitional justice measure that would allow society to face its past.
“Without the opening of the files there can be no proper rehabilitation. There is no future for a society does not face its own past, “she concluded.
The Serbian archives are thought to contain thousands of secret documents about political murders, the blackmail of politicians and criminals, and relationships with domestic and foreign intelligence agencies.
It also contains information about citizens from across the former Yugoslavia, as well as Serbian citizens.

23.4.2012, Politika, Centar: Formirati anketni odbor da ispita bombardovanje RTS

Politika via Tanjug, 23.4.2012.

BEOGRAD – Centar za evroatlantske studije je danas povodom trinaest godina NATO bombardovanju zgrade Radio televizije Srbije ponovo zatražio da se formira skupštinski anketni odbor koji bi ispitao sve okolnosti tog tragičnog događaja.
Centar u saopštenju ističe da je „apsurdno” da za tako veliki zločin odgovara samo bivši direktor RTS Dragovljub Milanović.
„Porodice radnika RTS su još aprila 2009. podnele Tužilaštvu za organizovani kriminal zahtev za obnovu i proširenje postupka u slučaju mogućeg žzrtvovanja šesnaestoro radnika RTS, koje su, po uverenju samih porodica i šire javnosti, izvršili tadašnji državni i vojni vrh Republike Srbije”, navodi taj Centar.
U saopštenju se takođe podseća da je za formiranje skupštinskog anketnog odbora potrebna saglasnost svih parlamentarnih stranaka i izražava nada da će novi saziv parlamenta skupiti snage da takav odbor formira.
Bivšim radnicima RTS, poginulima u bombardovanju 1999. godine, noćas u 2.06 sati poštu su odale porodice, kolege i prijatelji polaganjem venaca i paljenjem sveća kod spomenika „Zašto?” u Tašmajdanskom parku.
Noćas se navršilo 13 godina od pogibije 16 radnika RTS-a, kada su avioni NATO 23. aprila 1999. godine bombardovali zgradu RTS u Aberdarevoj sa dva razorna projektila.

22.4.2012, Vesti-online, UNS: Bombardovanje RTS je ratni zločin

Vesti-online, 22.4.2012.

Udruženje novinara Srbije (UNS) i Sindikat novinara Srbije (SNS) saopštilo je da "ni posle 12 godina od NATO bombardovanja Radio-televizije Srbije, u kome je poginulo 16 medijskih radnika, nije utvrđena odgovornost za taj ratni zločin".
Napadom na RTS, po oceni Međunarodne federacije novinara, čiji su UNS i SNS punopravni članovi, počela je decenija napada na medije u konfliktnim zonama, a novinarska profesija postala opasnija nego ikada ranije, navedeno je u saopštenju.
UNS i SNS smatraju da vlast treba zvanično da odgovori na sva pitanja porodica žrtava i pomogne da se njihova potraga za pravdom okonča.
Na ovogodišnjoj Skupštini Evropske federacije novinara, koja će u junu biti održana u Beogradu, UNS i SNS tražiće podršku evropskih kolega za inicijativu da se 23. april, dan pogibije kolega iz RTS-a, obeležava kao dan sećanja na ubijene u medijima koji su bespravno proglašeni vojnim ciljem, dodaje se u saopštenju.

CEAS: Namerno žrtvovani
Nevladina organizacija Centar za evroatlantske studije (CEAS) upozorio je danas da ni posle 12 godina od pogibije 16 radnika Radiotelevizije Srbije (RTS) u NATO bombardovanju ovaj slučaj nema svoj potpuni pravni i pravedni epilog, što ide u prilog tvrdnji da ih je tadašnji državnih vrh namerno žrtvovao.
"Ni sadašnje vlasti nisu spremne da sve domaće vinovnike ovog zločina privedu pravdi, jer u pojedinim segmentima, a pre svega u cilju odbrane Kosova u granicama Srbije, sprovode politiku kontinuiteta sa zločinačkom politikom Slobodana Miloševića ili se od nje adekvatno ne ograđuju", navodi se u saopštenju.
Ova nevladina organizacija podseća da je, iako je prvobitnom optužnicom za krivicu u ovom slučaju bilo obuhvaćeno desetak lica, na suđenju pravosnažno osuđen samo tadašnji direktor RTS Dragoljub Milanović i to za lakše krivično delo od onoga koje je stvarno počinio.
"Centar će tim povodom podneti zahtev za zaštitu zakonitosti kojom će se tražiti da se ta povreda prava u korist Milanovića, a na štetu oštećenih makar konstatuje", dodaje se u saopštenju.
Centar je pozvao parlamentarne stranke da osnuju anketni odbor koji će utvrditi sve okolnosti pod kojima su radnici RTS poginuli.
"Privođenje pravdi domaćih vinovnika ovog zločina ne znači amenstiju NATO", smatra CEAS.

22.4.2012, Vesti-online, Otvaranja dosijea test političke volje

Prenosimo tekst sa sajta Vesti-online, 22.4.2012.

Pitanje otvaranja tajnih dosijea u Srbiji je važan test o političkoj volji da se tajne službe oslobode tereta iz perioda vladavine Slobodana Miloševića, ocenio je izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin.
Kacin je u pismu Centru za Evroatlantske studije (CEAS) naveo da je u Srbiji u oblasti otvaranja tajnih dosijea postignut napredak u nekim segmentima, ističući, međutim, da još mnogo toga treba uraditi, poput rasvetljavanja ubistva novinara Slavka Ćuruvije i političke pozadine ubistva Zorana Đinđića.
"To su ti konkretni slučajevi koji će pokazati da vladavina prava zaista funkcioniše u Srbiji", naveo je Kacin u pismu koje je pročitano danas na okruglom stolu CEAS-a u Beogradu.
"Bez konkretnih primera okončanih slučajeva i pravosnažnih odluka suda biće onemogućeno zatvaranje poglavlja 23 kada se pregovori o članstvu u EU otvore", naveo je Kacin.
On je izrazio želju da u Srbiji skupštinski Odbor za bezbednost ima "vidljiviju i jaču ulogu" u kontroli nad službama bezbednosti, koju kako je ocenio stalno treba nadgrađivati.
Jasno je da u državi moraju postojati službe bezbednosti, ali pod demokratskim nadzorom, i ne smeju biti zloupotrebljene, istakla je direktorka CEAS-a Jelena Milić, navodeći da se CEAS zalaže i za otvaranje arhiva vojne službe.
Predsednik Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković naveo je da u Srbiji osim pokreta Preokret druge političke opcije ne traže otvaranje tajnih dosijea, ističući da u zemlji ne postoji politička volja za tim.
"U ovoj predizbornoj kampanji ko sem Preokreta traži da se otvore dosijei? Niko", rekao je Drašković.
Prema njegovim rečima u Srbiji je zločin još uvek tajna, a zločinci su zaštićeni.
"Izgleda da su čelni ljudi u zemlji ucenjeni od strane službe bezbednosti za nešto pa ćute", dodao je Drašković.
Potpredsednik Liberalno demokratske partije Ivan Andrić je istakao da je otvaranje tajnih dosijea od presudnog značaja za razvoj države.
"Usvajanjem Zakona o otvaranju tajnih dosijea pokazali bi političku volju da raskrstite sa sistemom odnosa koji postoji u društvu", rekao je Andrić.

21.4.2012, RTV, Drašković o otvaranju tajnih dosijea

RTV, 21.4.2012.

BEOGRAD - Otvaranje tajnih dosijea, "knjige smrti i zločina", predstavlja prvorazredno političko, moralno, bezbednosno, regionalno i evropsko pitanje, izjavio je danas predsednik Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuk Drašković.
Na okruglom stolu o otvaranju tajnih dosijea, Drašković je naveo podatak da je Državna komisija za istrage o zločinima komunističkog režima samo u 2010. godini na teritoriji Srbije otkrila masovne grobnice koje, kako je rekao, odgovaraju grobnicama iz "pet Srebrenica".
Prema njegovim rečima, narod u Srbiji je na takav podatak reagovao kao da je saznao vest da je zaklano pet kokošaka.
Drašković je poručio da su grobnice iz Srebrenice i Vukovara "samo nastavak" grobnica iz 1944. i 1945. godine, i ocenio da bi, da je živ, Josip Broz Tito danas pobedio na izborima.
"Kada bi se vrhovni komandant tog totalitarnog sistema zločina digao iz groba, u Srbiji mu sada na izborima ne bi bio potreban naročiti napor ni spotovi: ubedljivo bi pobedio", rekao je Drašković.
Prema njegovim rečima, Tito bi "pobedio i u Bosni, Crnoj Gori i Makedoniji, a uz malo dobre izborne kampanje pobedio bi i u Hrvatskoj".
Drašković je ukazao da je sistem službi bezbednosti ostao isti i rekao da je služba bezbednosti "stonoga sa hiljadu nogu i krakova", koja ima svoje ljude u pravosuđu, Vladi, medijima, raznim organizacijama, ali i u podzemlju.
Interesantno je, napomenuo je, kako se "od Akademije nauka pa do najzibitijeg sela u Srbiji" govori ista stvar - da ne smemo u Evropu i da je Evropa naš neprijatelj.
"Govori se", istakao je Drašković, "kako obavezno treba da se okrenemo ka nekim našim majkama na istoku".
Uzgred budi rečeno, dodao je on, "veoma bi bilo važno kada bi se ustanovila uloga Rusije i njenih organa u pritiscima na vlast u Beogradu da nipošto ne otvara tajne dosijee".
Potpredsednik Liberalno demokratske partije (LDP) Ivan Andrić smatra da je Zakon o otvaranju tajnih dosijea za Srbiju podjednako važan kao i Zakon o privatizaciji jer bi, prema njegovim rečima, promenio sistem političkih odnosa koji trenutno vladaju u Srbiji.
Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije, koji je i organizator skupa, kao "ciničnu i bezobraznu" ocenila je izjavu ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića kako "jedva čeka" da se otvore tajni dosijei.
"Krajnje neobična je i reakcija ministra odbrane Dragana Šutanovca, koji tvrdi da nikad nije video vojne dosijee, a onda kaže da otvaranje tih dosijea neće doneti rešenje, što malo nije jasno", rekla je Milić.
Na skupu je pročitano i pismo izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju Jelka Kacina, koji je poručio da je pitanje dosijea "važan test u kojoj meri postoji politička volja da se tajne službe oslobode balasta iz ere komunizma i vladavine Slobodana Miloševića".

21.4.2012, B92, Dosijei test političke volje

B92, 21.4.2012.

Otvaranje tajnih dosijea u Srbiji je važan test političke volje da se tajne službe oslobode tereta iz prošlosti, ocenio je izvestilac EP za Srbiju Jelko Kacin.
Kacin je u pismu Centru za evroatlantske studije naveo da je u Srbiji u oblasti otvaranja tajnih dosijea postignut napredak u nekim segmentima, ističući, međutim, da treba uraditi još mnogo toga, poput rasvetljavanja ubistva novinara Slavka Ćuruvije i političke pozadine ubistva Zorana Đinđića.
"To su ti konkretni slučajevi koji će pokazati da vladavina prava zaista funkcioniše u Srbiji", naveo je Kacin u pismu koje je pročitano danas na okruglom stolu CEAS-a u Beogradu.
"Bez konkretnih primera okončanih slučajeva i pravosnažnih odluka suda biće onemogućeno zatvaranje poglavlja 23 kada se pregovori o članstvu u EU otvore", naveo je Kacin.
On je izrazio želju da u Srbiji skupštinski Odbor za bezbednost ima "vidljiviju i jaču ulogu" u kontroli nad službama bezbednosti, koju, kako je ocenio, stalno treba nadgrađivati.
Jasno je da u državi moraju postojati službe bezbednosti, ali pod demokratskim nadzorom, i ne smeju biti zloupotrebljene, istakla je direktorka CEAS-a Jelena Milić, navodeći da se CEAS zalaže i za otvaranje arhiva vojne službe.
Predsednik Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković naveo je da u Srbiji, osim pokreta Preokret, druge političke opcije ne traže otvaranje tajnih dosijea, ističući da u zemlji ne postoji politička volja za tim.
"U ovoj predizbornoj kampanji ko, sem Preokreta, traži da se otvore dosijei? Niko", rekao je Drašković.
Prema njegovim rečima, u Srbiji je zločin još tajna, a zločinci su zaštićeni.
"Izgleda da su čelni ljudi u zemlji ucenjeni od strane službe bezbednosti za nešto, pa ćute", dodao je Drašković.
Potpredsednik Liberalnodemokratske partije Ivan Andrić je istakao da je otvaranje tajnih dosijea od presudnog značaja za razvoj države.
"Usvajanjem Zakona o otvaranju tajnih dosijea pokazali bi političku volju da raskrstite sa sistemom odnosa koji postoji u društvu", rekao je Andrić.