23.4.2013. Danas, Nije samo Milanović kriv za pogibiju radnika RTS

Danas, 23.4.2013.

danas

Beograd - Komsija za istinu o ubistvima novinara formiraće poseban tim za slučaj pogibije 16 radnika RTS u NATO bombardovanju 23. aprila 1999, u saradnji sa porodicama žrtava i kolega, kaže za Danas predsednik ove komisije Veran Matić. Podsećajući da je komisija, čiji je inicijalni cilj da rasvetli ubistva novinara Slavka Ćuruvije, Dade Vujasinoviće i Milana Pantića, u martu prihvatila da radi i na slučaju bombardovanja RTS, Matić navodi da je u toku prikupljanje dokumentacije.

- Komisija je od 28. marta nadležna za slučaj ubijenih medijskih radnika RTS, i prikuplja dokumentaciju od nadležnih institucija - Tužilaštva za organizovani kriminal, Višeg tužilaštva, sudske spise iz do sada realizovanih suđenja Dragoljubu Milanoviću, sa suđenja za bombardovanje SR Jugoslavije... U martu iduće godine će nastupiti relativna zastarelost ovog slučaja, što znači da će doći do zastarelosti mogućeg krivičnog gonjenja. Zbog toga ćemo nastojati da što pre prikupimo svu dokumentaciju i napravimo najbolje moguće procene kojim putem istraživati dalje. Komisija će se posebno usredsrediti na to da od Ministarstva odbrane i Vojnobezbednosne agencije dobije sve relevantne odgovore, ističe Matić.

Prema njegovom mišljenju, imajući u vidu da je bilo vanredno stanje, i subordinaciju u Vojsci, nije moguće da je samo Milanović, bivši direktor RTS, odgovoran.

Prema Matićevim rečima, tim Komisije tražiće sve podatke, u prvom redu i ko je, kada i na osnovu čega odredio zgradu RTS kao ratni cilj. Takođe, Komisija će nastojati i da međunarodne organizacije, kao što je njujorški Komitet za zaštitu novinara koji vodi registar ubijenih novinara i medijskih radnika, uvrsti u svoj popis stradalih i žrtve bombardovanja RTS.

Nezavisno udruženje novinara Srbije u jučerašnjem saopštenju izražava veru da će Komisija uspeti da dođe do pune istine o svim okolnostima pod kojima su zaposleni u RTS izgubili svoje živote.

Iako je za uskraćivanje bezbednosti svojim zaposlenima osuđen samo tadašnji generalni direktor RTS Milanović, NUNS podržava zahteve porodica žrtava da se utvrdi ko je sve znao da će zgrada u Aberdarevoj biti bombardovana i da se odgovorni procesuiraju i kazne, navodi se u saopštenju.

Organizovani pokušaj

Centar za evroatlantske studije podseća da su porodice poginulih radnika RTS još 30. aprila 2009. nadležnim državnim organima podnele zahtev za proširenje optužnice, po kome se do formiranja Komisije za istinu o ubistvima novinara nije postupalo. U saopštenju ove nevladine organizacije pozdravlja se odluka Vlade da Komisiji za istinu o ubistvima novinara proširi mandat i na pogibiju radnika RTS. Ističe se da taj potez predstavlja prvi organizovani pokušaj da se utvrde okolnosti ovog događaja, u koji nisu uključene samo porodice i prijatelji poginulih.

23.4.2013. B92, 14 godina od bombardovanja RTS-a

B92, 23.4.2013.

b92

Beograd -- Polaganjem venaca i paljenjem sveća kod spomenika "Zašto?", kolege i prijatelji odali su poštu radnicima RTS-a, poginulim u bombardovanju 1999. godine.

U napadu NATO-a, pre 14 godina, ubijeno je 16 radnika RTS-a.

"Neko ko je morao da ih zaštiti, to nije uradio. U dva sata i šest minuta raketa NATO pakta je prekinula njihove živote. Ostala je samo večita tuga i sećanje Danas se, kao mi svih ovih godina pitamo: Zašto?", rekao je Miroslav Medić, koji se u ime porodica stradalih radnika RTS-a obratio okupljenima.

"Zašto je bilo potrebno da ovim 16 divnih ljudi izgubi svoje živote? Odgovor još uvek nismo dobili", rekao je Medić, a preneo RTS.

"Stradali su nevini od najveće vojne sile kojoj svet ni danas ne sme da sudi. Smrtonosnoj raketi, ljudsku metu podmetnuli su oni kojima je trebala neka tragedija u političkom obračunu sa svetom. Zajedno su ih ubili. Sada istinu kriju", rekao je u ime RTS-a Dejan Gligorijević, glavni i odgovorni urednik Zabavnog programa.

"Ne moraju na nam kažu Amnesti internešenel i Međunarodna federacija novinara da je bombardovanje civilne mete ratni zločin i da je bombardovanje RTS-a otvorilo eru napada na medije u ratnim zonama celog sveta. Ono što ne znamo, ono što naše društvo i dalje duguje porodicama i javnosti je je odgovor na pitanje kome je u tadašnjoj vlasti bilo važno da bude poginulih u zgradi RTS-a... Neka im je večna slava", rekao je Gligorijević.

U napadu NATO snaga poginuli su: Jelica Munitlak (28), šminker, Ksenija Banković (28), video mikser, Darko Stiomenovski (26), tehničar u razmeni, Nebojša Stojanović (27), tehničar u masteru, Dragorad Dragojević (27), radnik obezbeđenja, Dragan Tasić (31), električar, Aleksandar Deletić (31), kamerman, Slaviša Stevanović (32), tehničar, Siniša Medić (32), dizajner programa, Ivan Stukalo (34), tehničar, Dejan Marković (39), radnik obezbeđenja, Milan Joksimović (47), radnik obezbeđenja, Branislav Jovanović (50), tehničar u masteru, Milan Janković (59), precizni mehaničar, Tomislav Mitrović (61), režiser programa i Slobodan Jontić (54), monter.

U znak sećanja na poginule, u beogradskom Tašmajdanskom parku, kod zgrade RTS-a, podignut je spomenik "Zašto?", kojim porodice i prijatelji stradalih postavljaju pitanje zašto su oni poginuli.

Bivši direktor RTS Dragoljub Milanović jedini je krivično odgovarao za ovaj zločin. On je 2002. osuđen na 10 godina zatvora, jer nije poštovao naređenje tadašnje savezne vlade i ljude i tehniku izmestio iz objekata RTS-a u Aberdarevoj i u Hilandarskoj ulici. Milanoviću je kazna istekla 1. septembra 2012. godine.

Vlada Srbije formirala je početkom ove godine međunarodnu Komisiju za razmatranje činjenica do kojih se došlo u istragama koje su vođene povodom ubistava novinara Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i Milana Pantića, a mandat komisije je proširen i na slučaj ubistva medijskih radnika Radiotelevizije Srbije u bombardovanju 1999. godine. U komisiji su, pored predstavnika službi bezbednosti Srbije, tužilaštva i predstavnika medija, i međunarodni istražitelji.

O tome da li je moguće da će nakon toliko godina jedini osuđeni za ovaj zločin biti Dragoljub Milanović, predsednik Komisije Veran Matić navodi da je njemu teško da u tako nešto poveruje.

"Mi smo tek u protekle dve nedelje nadležni između ostalog i za ovaj slučaj ubistva novinara i prokupljamo celokupnu dokumentaciju sa suđenja Milanoviću, ali i dokumentaciju iz drugih izvora kako bismo mogli da pronađemo osnov za neko dodatno krivično gonjenje. Napominjem da će za godinu dana uslediti zastarelost ovog slučaja, ako se želi nekakvo krivično gonjenje. Misija i mandat komisije su mnogo više od toga. Iako usledi zastarelost nećemo ostaviti nerešeno kada je reč o onima koji su izbegli da učine ono što ne neophodno, a to je da isele RTS, ali i onima koji su izvršili bombardovanje", rekao je Matić.

On kaže da je komisija tek počela da prikuplja dokumentaciju ne bi li osvetlila ovaj slučaj.

"Ona dokumentacija koja nam je već stigla je veoma obimna, ali i veoma poznata javnosti. Najveći deo dokumentacije i najubedljiviji deo dokumentaciju napravile su porodice žrtava i novinari kolega koji su se time bavili. Mi sada nastojimo da prodremo tamo gde oni nisu uspeli u proteklih 14 godina da prodru i da dobijemo nove podatke, odgovore na najlogičnija pitanja, koja se tiču komandnog lanca i lanca koji je bio zadužen za evakuaciju RTS-a", rekao je Matić.

Međunarodna organizacija za ljudska prava Hjuman rajts voč je 2000. godine saopštila da nije bilo nikakvog opravdanja za bombardovanje zgrade televizije.

"Prvi put u istoriji ratovanja pogođena je jedna medijska kuća koja je prethodno proglašena za legitimni vojni cilj... I pored ratne propagande ovog medija, nije bilo nikakvog vojnog opravdanja za bombardovanje zgrade RTS-a. NATO nije upozorio civile. Zgrada je smeštena u gusto naseljenom gradskom jezgru. Osoblje u njoj nalazi se 24 časa dnevno. Bio je to potpuno nepotreban napad", navela je ta organizacija.

Čelnici NATO-a tvrdili su da je napad bio opravdan, a specijalna komisija Haškog tribunala, koja je ispitivala i slučaj bombardovanja RTS-a, nije predložila Tužilaštvu da pokrene krivični postupak.

Žanka Stojanović, majka poginulog radnika RTS-a i predstavnica porodica poginulih radnika RTS-a, tražila je u više navrata od Republičkog javnog tužilaštva da se procesuiraju svi odgovorni, pa i nekadašnji Vrhovni savet odbrane.

Miroslav Medić, čiji je brat Siniša jedan od radnika RTS-a poginulih u bombardovanju, rekao je 24. marta ove godine da će porodice žrtava svake godine obeležavati 23. mart kao godišnjicu početka bombardovanja i 23. april kao dan pogibije svojih najmilijih u nadi da se takav zločin više nikad neće ponoviti.

"Pogibija 16 ljudi unesrećila je njihove porodice", rekao je Medić novinarima 24. marta nakon polaganja venaca na spomenik "Zašto" i istakao da i dalje ostaje pitanje zašto se to moralo desiti.

Žanka Stojanović i Centar za evroatlantske studije založili su se da im predstavnici državnih organa, koji su i formirali komisiju, daju javni odgovor u vezi sa zahtevom za proširenje optužnice. Taj zahrtev su podržali NUNS, Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Asocijacija nezavisnih elektronskih medija, Fond za humanitarno pravo...

Kako je navedeno u saopštenju porodica i Centra za evroatlantske studije, za smrt 16 medijskih radnika, do sada je "lakše nego što je trebalo" osuđen samo bivši direktor RTS-a Dragoljub Milanović, a kako ističu, po zahtevu za proširenje optužnice, koji su porodice podnele 30. aprila 2009. godine nadležnim državnim organima, do dana formiranja komisije, nije počelo postupati.

Vazdušni napadi NATO snaga na Srbiju, odnosno tadašnju SRJ, počeli su 24. marta 1999. godine i u njima je u 78 dana ubijeno najmanje 2.500 a ranjeno i povređeno više od 12.500 ljudi.

U proleće svake godine u znak uspomene na poginule medijske radnike RTS održava se memorijalni turnir u malom fudbalu pod nazivom "Igrajmo za 16".

22.4.2013. S media, Pregovori su kao ispiti na fakultetu i biće korisni za Srbiju

S medija, 22.4.2013.

S medija

-Srbiju čekaju slični potezi i problemi koje je imala Hrvatska tokom pregovora - kaže hrvatski analitičar Žarko Puhovski. – Pregovori su važni, sada ćemo morati da harmonizujemo zakonodavstvo - najavljuje Jelena Milić.

Evropska komisija preporučila je danas na sastanku šefova evropske diplomatije u Luksemburgu otvaranje pregovora o članstvu Srbije u EU. Srbija će u junu najverovatnije dobiti taj dugo čekani datum.

Hrvatski politički analitičar Žarko Puhovski za S media portal priča kakva su iskustva Hrvatske kada su pitanju pregovori sa EU i šta bi Srbija mogla da nauči od svojih komšija koji za dva meseca ulaze u veliku evropsku porodicu.

-Hrvatska je dobila datum još pre nego što je uhapšen general Gotovina, onda je prvo trebalo to sprovesti – podseća Puhovski. - To je bio takozvani spoljni uslov, saradnja sa Hagom. Zatim su počela nova poglavlja, među kojima su najveći problem predstavljala ona u vezi sa vladavinom prava i ljudskim pravima, kao i poglavlje o konkurenciji. Sigurno je da će tako biti i sa Srbijom.

Šta možemo da naučimo od Hrvatske

Puhovski ocenjuje da će, kada su u pitanju pregovori sa EU, Srbija od Hrvatske moći da nauči dve stvari:

-Najpre, morate da naučite da to u stvari nisu pregovori, već ispiti koje političari lažno predstavljaju kao pregovore. Morate da odgovarate na ispitna pitanja, da uradite ’domaći zadatak’... Morate to da ’progutate’! Uglavnom taj ’domaći zadatak’ ide u vašu korist. Drugo što možete da naučite je da u jednom trenutku EU postane važno da Srbija uđe ili da ne uđe u ovu zajednicu. Hrvatsko iskustvo pokazuje da u poslednjih šest meseci više nije bilo pregovora, jer je postalo jasno da Evropska komisija ne može da pokaže nikakav uspeh osim ulaska Hrvatske. Njima je čak više bilo stalo da uđemo u EU nego samoj Hrvatskoj. Isto to može da se dogodi i Srbiji.

Milić: Valjda nećemo opet iz početka

Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije, kaže za S media portal da je ne uznenađuje preporuka Evropske komisije, i smatra da bi bilo jako neodgovorno da su osporili datum za pregovore.

-Pregovori su jako važni, ne samo zbog pristupa fondovima, već pre svega zbog toga što ćemo sada morati suštinski da harmonizujemo zakonodavstvo, da reformišemo pojedine oblasti i da jačamo državnu administraciju – objašnjava Milić. – Nadam se da državna administracija neće po dubini biti menjana svaki put kada se promeni vlada.

20.4.2013. SETimes, Historic agreement could pave way for Kosovo and Serbia

SETimes, 20.4.2013.

setimes

An EU-brokered accord between Kosovo and Serbia over the administration of northern Kosovo will pave the way for both countries to begin membership negotiations with the Union.

The 15-point agreement, which give Serbs in northern Kosovo their own police force and appeals court, was initialled Friday (April 19th) by Kosovo Prime Minister Hashim Thaci and Serbia Prime Minister Ivaca Dacic. It is a remarkable step for the two countries that have been bitter enemies since before Pristina declared its independence five years ago.

"What we are seeing is a step away from the past and, for both of them, a step closer to Europe," said Catherine Ashton, the EU diplomat who mediated the talks.

The agreement allows for an association of four Serb-majority communities in northern Kosovo – Northern Mitrovica, Zvecan, Zubin Potok and Leposavic – that will administer economic development, health, education and urban planning. Law enforcement in the region will be integrated into the Kosovo police, but the communities will choose their own regional police commander. The makeup of the police in the region will also reflect the ethnic composition of the communities.

The agreement does not call on Serbia to recognise Kosovo, but it specifies that neither side will block the other from joining the EU. That's an important point for Serbia, which hopes to win permission next week to begin accession talks.

Analysts said the deal is good for both sides. The agreement that allows the region to select its own police commanders is particularly important, said Jelena Milic, director of Centre for Euro-Atlantic Studies.

"It is very important to clarify who is going to be trained and who is going to manage help in situations of natural disasters and such situations," Milic told SETimes. "Serbs from [the] north should be aware of the fact that the international community did such an incredible concession, as well as Kosovo and this is one, surprising good deal for Serbia."

European Commissioner for Enlargement in Brussels Stefan Fule called it a historic day for the region and the EU.

"It is crucial now that the political leadership and general public in both Serbia and Kosovo support the agreement and actively help to implement it. It is an opportunity that cannot be missed. It is in the interests of all concerned; of the people living in Kosovo, those living in Serbia and the region as a whole," he said in a statement.

While the agreement is expected to be implemented, some potential obstacles remain. Serbian officials said that the deal would be considered in Belgrade this week, with a formal response due on Monday.

In Kosovo, members of the Vetvendosje movement indicated they would protest the agreement.

"When a nationalist government in Belgrade … negotiates with a corrupt government in Kosovo for our future, then the result would hardly be good for Kosovo," Vetvendosje deputy leader Shpend Ahmeti told SETimes.

Text of the agreement, as received by SETimes.

1. There will be an Association/Community of Serb majority municipalities in Kosovo. Membership will be open to any other municipality provided the members are in agreement.

2. The Community/Association will be created by statute. Its dissolution shall only take place by a decision of the participating municipalities. Legal guarantees will be provided by applicable law and constitutional law (including the 2/3 majority rule).

3. The structures of the Association/Community will be established on the same basis as the existing statute of the Association of Kosovo municipalities e.g. President, Vice President, Assembly, Council.

4. In accordance with the competences given by the European Charter of Local Self Government and Kosovo law the participating municipalities shall be entitled to cooperate in exercising their powers through the Community/Association collectively. The Association/Community will have full overview of the areas of economic development, education, health, urban and rural planning.

5. The Association/Community will exercise other additional competences as may be delegated by the central authorities.

6. The Community/Association shall have a representative role to the central authorities and will have a seat in the communities’ consultative council for this purpose. In the pursuit of this role a monitoring function is envisaged.

7. There shall be one police force in Kosovo called the Kosovo Police. All police in northern Kosovo shall be integrated in the Kosovo Police framework. Salaries will be only from the KP.

8. Members of other Serbian security structures will be offered a place in equivalent Kosovo structures.

9. There shall be a Police Regional Commander for the four northern Serb majority municipalities (Northern Mitrovica, Zvecan, Zubin Potok and Leposavic). The Commander of this region shall be a Kosovo Serb nominated by the Ministry of Interior from a list provided by the four mayors on behalf of the Community/Association. The composition of the KP in the north will reflect the ethnic composition of the population of the four municipalities. (There will be another Regional Commander for the municipalities of Mitrovica South, Skenderaj and Vushtrri). The regional commander of the four northern municipalities will cooperate with other regional commanders.

10. The judicial authorities will be integrated and operate within the Kosovo legal framework. The Appellate Court in Pristina will establish a panel composed of a majority of K/S judges to deal with all Kosovo Serb majority municipalities.

11. A division of this Appellate Court, composed both by administrative staff and judges will sit permanently in northern Mitrovica (Mitrovica District Court). Each panel of the above division will be composed by a majority of K/S judges. Appropriate judges will sit dependent on the nature of the case involved.

12. Municipal elections shall be organized in the northern municipalities in 2013 with the facilitation of the OSCE in accordance with Kosovo law and international standards.

13. Discussions on Energy and Telecoms will be intensified by the two sides and completed by June 15.

14. It is agreed that neither side will block, or encourage others to block, the other side’s progress in their respective EU path.

15. An implementation committee will be established by the two sides, with the facilitation of the EU.

19.4.2013. Al Jazeera Balkans, Parafiran konačni prijedlog za Kosovo

Al Jazeera Balkans, 19.4.2013.

aljazeera

Thaci tvrdi da je garantiran suverenitet Kosova, a Dačić da će srpske opštine na sjeveru imati više nadležnosti.

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Catherine Ashton izjavila je u petak u Briselu kako je završena deseta runda pregovora Beograda i Prištine, te da su obje strane parafirale konačni prijedlog o normalizaciji odnosa, čime je otvoren put za otklon od prošlosti.

Ashton je čestitala premijerima Srbije i Kosova Ivici Dačiću i Hashimu Thaciju na hrabrosti i ocijenila da je parafiranje teksta važan korak ka približavanju Evropi, javila je iz Brisela reporterka Al Jazeere Katarina Drlja.

"Želim da čestitam objema stranama na odlučnosti koju su pokazali tokom ovih mjeseci i hrabrosti koju su pokazali", napisala je ona.

Ashton i obje delegacije zatim su održale sastanak sa zvaničnicima NATO-a, na kojem je Beograd nastojao osigurati neprisustvo kosovske vojske na sjeveru Kosova i garancije za sigurnost Srba.

Prema nezvaničnom tekstu parafiranog sporazuma, dvije strane se obavezuju da neće jedna drugoj blokirati, niti podsticati treće strane da blokiraju, eurointegracije Srbije, odnosno Kosova, javio je iz Beograda reporter Al Jazeere Đorđe Kostić.

Pitanje policije na sjeveru Kosova

Nezvanično se saznaje da se u parafiranom sporazumu navodi da će policija biti jedinstvena i to će biti kosovska policija.

Čitava policija sa sjevera Kosova treba biti integrirana u okvire kosovske policije.

Pripadnicima drugih bezbjednosnih srpskih struktura bit će ponuđeno mjesto u odgovarajućim kosovskim strukturama, prema nezvaničnom tekstu.

U devetoj tački , koja je bila sporna u posljednjim rundama dijaloga, navodi se da će četiri opštine sa većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru Kosova dobiti regionalnog komandanta policije.

Komandant treba biti kosovski Srbin, kojeg će imenovati MUP, a na osnovu prijedloga koji će dostaviti predsjednici četiri opštine u ime zajednice.

Sastav policije na sjeveru Kosova odražavat će etnički sastav stanovništva ove četiri opštine, navodi se u nezvaničnom tekstu.

Thaci: Garancija suvereniteta Kosova

Thaci ocjenjuje da sporazum koji je postignut sa delegacijom Beograda garantira suverenitet i teritorijalni integritet Kosova.

"Ugovor koji je parafiran je između dvije države i predstavlja de jure [pravno] priznanje Kosova od strane Srbije", rekao je Thaci novinarima ispred zgrade evropske službe vanjskih poslova u Briselu.

On je rekao da očekuje da će države koje još nisu priznale Kosovo to što prije učiniti i da se nada da će Kosovo uskoro ući i u Ujedinjene narode.

Thaci je rekao da dogovor označava početak nove ere, prvih koraka u budućnost, ali i naglasio da ga je potrebno implementirati.

Kosovska ministrica za eurointegracije Vlora Citaku napisala je na Twitteru: " Habemus pactum.Veliko hvala Lady Ashton i Sjedinjenim Američkim Državama!"

"Kosovski zakoni i Ustav primjenjivat će se u cijeloj državi, na sjeveru, istoku, zapadu i jugu", napisala je, te dodala da "sporazum potvrđuje jedinstven sistem po pitanju policije, pravosuđa i carine".

Dačić: Prihvaćeni zahtjevi Srbije

Drlja je javila da je premijer Srbije Ivica Dačić rekao nakon pregovora da se beogradska i prištinska delegacija u narednim danima trebaju izjasniti o finalnom prijedlogu, koji ima 15 tačaka.

Prema Dačićevim riječima, konačni prijedlog je mnogo povoljniji za Srbiju od ranijih, jer su prihvaćeni zahtjevi Srbije da se Zajednici srpskih opština na sjeveru Kosova daju nadležnosti u oblastima policije, pravosuđa i drugim.

Također, kazao je da je promijenjena tačka 14, kojom je bilo uslovljeno da Srbija ne blokira pristupanje Kosova međunarodnim organizacijama, a koju je Srbija smatrala spornom.

Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je sporazum, u ovom trenutku, "maksimum koji smo mogli da izvučemo za naš narod na Kosovu i Metohiji. A, da li će Srbija prihvatiti predloženi sporazum, biće odlučeno u narednim danima".

On je na Twitteru napisao: "Nećemo nasedati na izmišljotine Hašima Tačija. Svjesni smo težine situacije i odgovornosti koju nosimo".

Thaci je ranije u petak rekao da se nada da je Srbija odlučila podržati ovaj sporazum, kako bi mogli krenuti u njegovu implementaciju i uspostaviti slobodan protok robe i ljudi na sjeveru Kosova.

"Treba raspustiti nelegalne sigurnosne snage koje Srbija ima na sjeveru. Tako da možemo nastaviti sa uspostavljanjem jedinstvenog pravnog i sigurnosnog sistema na Kosovu. Ovaj pravni sistem i policija će biti jedinstveni u skladu sa zakonima i Ustavom Kosova. Zajednica opština neće imati izvršne ovlasti i to neće biti treći nivo vlasti. Uspostavit ćemo uslove za održavanje prvih slobodnih izbora na Kosovu i institucije Kosova će pozvati OSCE da podrže taj proces", rekao je on.

S druge strane, član delegacije Srbije Marko Đurić rekao je da Thaci manipulira javnost i iznosi neistine. Prema njegovim riječima, Zajednica srpskih opština dobiva izvršne ovlasti u brojnim područjima i srpska strana neće odustajati od svojih zahtjeva.

"Jedna od politički najizazovnijih stvari za prištinsku stranu je da će [na sjeveru Kosova] biti prisutni isključivo policajci srpske nacionalnosti", rekao je Đurić.

Drlja je javila da se ministri zemalja članica Evropske unije susreću u Luksemburgu u ponedjeljak, gdje se očekuje da će se otvoriti tema o datumima za evropske integracije Srbije i Kosova.

Najavljen protest Srba na sjeveru Kosova

Reporter Al Jazeere Zoran Kosanović javio je iz Kosovske Mitrovice kako su odbornici srpskih opština sa sjevera Kosova najavili veliki protestni skup za ponedjeljak.

Oni su poručili da nikada neće priznati kosovske institucije.

Odlučili su da počnu prikupljati potpise za održavanje referenduma o tome da li su građani za, kako kažu, ostanak Kosova u sastavu Srbije ili prihvatanje "nametnutih uslova".

Odbornici srpskih opština kažu da sjever Kosova ostaje u sastavu Srbije i niko nema pravo suprotno njihovoj volji potpisivati sporazum "koji uspostavlja vlast Kosova na teritoriji Srbije", te poručuju da takav sporazum neće moći da bude primijenjen na terenu, javio je Kosanović.

Reporter Al Jazeere Avni Ahmetaj javio je iz Prištine da je ministar vanjskih poslova Kosova Enver Hoxhaj izjavio da je ovo prvi historijski sporazum, te da je Srbija parafiranjem dogovora priznala nezavisno Kosovo.

"Pojedini mediji su objavili nacrt dokumenta od 15 tačaka o kojima pregovaraju kosovska i srpska strana u Briselu, ali niko od kosovskih zvaničnika nije potvrdio da je riječ o konačnom dokumentu", javio je on.

"Jučer su kosovski zvaničnici izjavili da srpska strana ima primedbe na tačku 14 sporazuma, u kojoj se kaže da obe strane ne bi trebale ometati jedna drugoj proces učlanjenja u međunarodne institucije. Mnogi se na Kosovu pitaju o kakvoj se normalizaciji odnosa pregovara ako srpska strana nastavlja da igra destruktivnu ulogu."

Kostić je javio iz Beograda da se očekuje povratak delegacije Srbije u petak navečer.

Ministrica Srbije za eurointegracije Suzana Grubješić rekla je da je sporazumom garantirana bezbjednost Srba na sjeveru Kosova.

Predsjednik Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislav Koštunica izjavio je da je sporazum sraman. "Vlast je izdala nacionalne interese na Kosovu i Metohiji i nanela koban udarac Srbiji", rekao je on.

Demokratska stranka (DS) će zasjedati u subotu, nakon čega će se stranački zvaničnici izjasniti o sporazumu u Briselu.

Kostić je javio da Srbiju očekuje buran vikend.

U nedjelju će zasjedati Glavni odbor Srpske napredne stranke (SNS), na čijem je čelu prvi potpredsjednik Vlade i član beogradskog pregovaračkog tima Aleksandar Vučić. Ta stranka bi trebala iznijeti svoj stav o pregovorima u Briselu.

Očekuje se da će biti sazvana i vanredna sjednica Vlade Srbije, a ukoliko Vlada usvoji parafirani dogovor, može se očekivati da će on biti upućen u Skupštinu Srbije, koja bi mogla zasjedati tokom naredne sedmice.

Reakcije iz svijeta

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen ranije je pozdravio dogovor Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa.

„Uvjeren sam da ovaj sporazum znači veliki korak naprijed ka regionalnom miru i sigurnosti. I to će dati novi zamah euroatlantskim integracijama zapadnog Balkana, što je naša zajednička vizija“, rekao je on.

Američki državni sekretar John Kerry čestitao je Srbiji i Kosovu na dogovoru postignutom u Briselu, ocijenivši da je do njega došlo kompromisom i političkom hrabrošću obje strane.

"Ohrabrujem obje države da sada provedu brzo i u potpunosti sve dogovore do kojih su došli tokom dijaloga, tako da svi koji žive na Kosovu i Srbiji mogu nastaviti da grade mirniju i uspješniju budućnost", navodi se u Kerryjevoj izjavi.

Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon pozvao je Beograd i Prištinu da preduzmu konkretne mjere za provođenje dogovorenog i obećao je pomoć UN-a u tom poduhvatu.

Ban je pohvalio lidere obje strane "zbog nepokolebljive odlučnosti i izrazio je nadu da će dogovor donijeti bolju budućnost i trajnu stabilnost regiji", navedeno je u saopćenju.

Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso rekao da „aplaudira Srbiji i Kosovu što su olakšali dijalog“.

„Ovo je historijski sporazum, koji se sada mora brzo provesti. Čestitam čelnicima obje strane na njihovoj predanosti, hrabrosti i viziji“, rekao je Barroso.

Predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy izjavio da je postignuti sporazum „historijski i označava važan trenutak u odnosima između Srbije i Kosova, kao i u njihovim odnosima sa Evropskom unijom“.

„Dozvolite mi da ohrabim obje strane kako bi nastavile sa istim konstruktivim pristupom u implementaciji sporazuma“, kazao je on.

Beogradski pregovarački tim ranije u petak je razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a Andersom Fogh Rasmussenom, a tema je zahtjev Beograda da NATO garantira da na sjeveru Kosova neće biti kosovske vojske.

Rasmussen je nakon sastanka poručio da je NATO spreman odigrati svoju ulogu u provođenju sporazuma Beograda i Prištine i da očekuje da će taj sporazum biti postignut veoma brzo.

On je, međutim, izbjegao odgovor na pitanje da li će NATO dati garancije da kosovska vojska ne zalazi u srpske opštine na sjeveru, što je jedan od ključnih zahtjeva beogradske delegacije u razgovorima sa Prištinom, već je samo rekao da je "u stalnom kontaktu" sa Ashton.

"EU i NATO usko sarađuju i koordiniraju svoje poteze", rekao je generalni sekretar.

Međusobne optužbe

Nakon devete runde pregovora, obje strane su se međusobno optuživale za nepostizanje sporazuma.

Ashton je u četvrtak odgodila posjetu Hrvatskoj zbog toga što je maksimalno angažirana na dijalogu Srbije i Kosova.

Kosovski ministar sigurnosti Agim Ceku u izjavi za Al Jazeeru rekao je da se nada da će se dijalog o Kosovu okončati na zadovoljstvo i u interesu svih.

On je kazao kako nema mjesta strahu od jedinstvenih kosovskih sigurnosnih snaga. Rekao je kako su one u interesu svih i podrazumijevat će učešće iz svih lokalnih zajednica.

Deveta runda dijaloga Beograda i Prištine okončana je nakon 13 sati u Briselu bez uspjeha.

Nakon teških pregovora, u čijem su fokusu bile nadležnosti policije na sjeveru Kosova, Thaci je rekao da je kosovska strana prihvatila prijedloge bez promjena, dok ih je Beograd odbio.

S druge strane, Dačić je kazao novinarima da je razočaran što "Kosovo opstruira razgovore i dogovor". Kazao je da je beogradski pregovarački tim prihvatio sve prijedloge koje je dala Ashton, ali da je Thaci želio dodati novosti u te prijedloge.

Ðurić je izjavio da je dijalog završen bez dogovora „zbog opstrukcije kosovskog premijera“, te je optužio Thacija za otvorene prijetnje nasiljem.

On je poručio da je „Beograd spreman da razgovara, ali ne logikom terorista“.

S druge strane, Thaci je rekao da je ovo 2013. godina i "do rješenja ne možemo doći logikom i glavom Vojislava Šešelja".

Thaci je naglasio da se slično događalo i u ranijim rundama pregovora, kada je, kako veli, Priština prihvatala, a Beograd odbacivao prijedloge.

19.4.2013. RFE, Deo rukovodstva Srbije priželjkuje "istočni NATO"

Radio Slobodna Evropa, 19.4.2013.

radio-slobodna-evropa

Srbija je nedavno potpisala sporazum o statusu posmatrača u Organizaciji dogovora o kolektivnoj bezbednosti, koju su domaći mediji nazvali istočni ili ruski NATO. Da li Srbija time krši svoju deklarisanu vojnu neutralnost?

Ova organizacija koja okuplja neke od članica bivšeg Sovjetskog saveza, pored Rusije, Bjelorusiju, Kirgizistan, Tadžikistan, Uzbekistan Jermeniju i Kazahstan osnovana je 1992. godine, nema vojnu komandu i strukturu koja bi mogla biti pandan NATO savezu kaže Andrej Šari, urednik u Ruskom servisu našeg Radija:

Činjenica da ova organizacija postoji na papiru kao neki vojnički savez svakako govori da je namera da postane u budućnosti neki balans NATO paktu. Ali, to je smešno da o tome govorimo, tamo je nekoliko bataljona, većinom ruskih, svake godine se organizuju neke vežbe u Kazahstanu. To uopšte nije nikakva vojna sila”, kaže Šari.

Nema smisla da uopšte govorimo da bi ona mogla negde na nešto ozbiljno da utiče. Ja sam razgovarao sa mnogim ekspertima u Rusiji, nijedan od njih ne kaže da to išta znači kao vojnička sila. To je puka politička ideja nastala svojevremeno u Kremlju kao neka vrsta propagandističkog odgovora na NATO, sa porukom: pošto nema više Varšavskog pakta, mi imamo saveznike sa kojima možemo barem o tome pričati”, kaže Šari.

Domaći i regionalni mediji su ovu vest plasirali sa porukom “Rusi dolaze”, “Srbija postala članica naslednice varšavskog pakta” i slično. “Glas Rusije” je Srbiju nazvao prvom lastom širenja ruskog vojnog saveza na Balkan, prognozirajući da će Srbija biti obeležena na Zapadu na kome dominira NATO savet, kao bela vrana.

Jelenu Milić, direktorku Centra za evroatlanske studije, pitali smo, najpre, da li status posmatrača Srbije u ovom savezu ugrožava njenu vojnu neutralnost?

“Ne, to ne može da se kaže. To nije vojni savez. Da bi bio vojni savez, on mora da ima adekvatnu komandnu strukturu. On to još nema", komentariše Jelena Milić.

Lopta na strani NATO-a

Analitičar Aleksandar Radić kaže da ovaj sporazum tek treba da bude verifikovan u Parlamentu Srbije:

Mi prema NATO-u imamo mnogo više formalnih obaveza nego što to proizilazi iz statusa posmatrača ODKB. To je simboličan izraz spremnosti da budemo prisutni. Problem je šta će biti naše strateško opredeljenje, gde ćemo preuzeti obaveze. O tome treba da se ozbiljno razgovara“, ocenjuje Radić.

Na pitanje kakav je interes prisustva Srbije koja nije u tom regionu, Radić odgovara:

Srbija Rusiju prepoznaje kao svog partnera i želi da simbolično bude prisutna u medjusobnom bezbednosnom povezivanju zemalja regiona koji jeste da nije naš, ali se pokazuje spremnost da želimo da vidimo šta se tu radi.”

Ipak, kaže Jelena Milić, Srbija ovim činom šalje političku poruku dela njenog rukovodstva:

Imajući u vidu činjenicu da je glavni otpor normalizaciji odnosa sa Kosovom kao preduslovom za nastavak evropskih integracija i bolje saradnje sa NATO-m unutar državnog vrha, ja se bojim podele između proruske struje koju vodi Nikolić i one druge koja bi da se postigne sporazum sa Kosovom. U tom smislu ovo jeste neka vrsta poruke. Sada je lopta na strani NATO-a koji treba da pošalje signale Albaniji da ne blokira sledeće korake Srbije u saradnji sa NATO savezom. Pogotovo u svetlu zahteva Srbije da NATO bude garant stabilnosti za Srbe na Kosovu, što smatram veoma pozitivnim znakom", smatra Jelena Milić.

Status Srbije kao posmatrača u organizaciji iz sasvim drugog regiona je nelogična i neobična činjenica, komentariše spoljnopolitički analitičar Vatroslav Vekarić, koji ne podcenjuje namere Moskve da širi svoj uticaj i putem ove, za sada benigne organizacije, što pokazuje i njena svojevremena ambicija da u savez uvede Iran. U svakom slučaju, Vekarić ne vidi da je tu mesto Srbiji:

To je sigurno jedan signal koji može i verovatno hoće da zabrine druge partnere. Srbija je članica Partnertsva za mir, ima pretenziju da udje u EU, gde će tek doći na red njene obaveze u zajedničkoj evropskoj odbrambenoj i spoljnoj politici, znači to je nešto čemu bi Srbija trebalo logično da teži i da na tim planovima razvija saradnju. Ovaj status posmatrača u ODKB nema opravdanja. To je nelogična situacija koja pokazuje da delovi rukovodstva u Srbiji insistiraju na toj vezi i pretpostavljam da su te ideje i inicijative došle iz Predsedništva Republike”, kaže Vekarić.