EU ostavila Srbiju i Hrvatsku na cedilu

Danas, 24.9.2015.

danas

Beograd - Formalno, pravo da vraćaju izbjeglice Srbiji imaju sve države članice, budući da se Srbija, kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana, smatra zemljom sigurnog porijekla. Međutim, stvarno, u ovim izvanrednim okolnostima, vraćanje izbjeglica nije rešenje, kao što rješenje nije ni gradnja zidova i postavljanje bodljikavih žica. Potrebno je sistemsko rješenje na nivou Europske unije za koje se Europski parlament zalaže mjesecima, no koje je blokirano zbog neslaganja država članica, ocenjuje u intervjuu za Danas Jožo Radoš, hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu i poslanik Saveza liberala i demokrata, odgovarajući na pitanje kako komentariše saopštenje Evropske komisije da države članice EU mogu vraćati izbeglice u Srbiju.

Srpski zvaničnici su ranije izjavili da Srbija neće primati izbeglice iz zemalja EU.
- Srbija je za sada imala pozitivnu ulogu u okvirima svojih financijskih i ekonomskih mogućnosti i uvjeren sam da će tako biti i nadalje. Populistička prebacivanja pojedinih dužnosnika ne bih komentirao.

Jedan zvaničnik je rekao da će biti poslata vojska na granicu ukoliko do toga dođe.
- Pozivanje na upotrebu vojske gledam samo kroz prizmu dnevne politike. Do angažmana vojske nigdje nije došlo osim u Mađarskoj i nadam se da će tako i ostati.
Iz kojih država EU bi se mogao dogoditi povratak izbeglica u Srbiju?
- Kao što rekoh, to bi bilo loše rješenje. Ne očekujem da se to dogodi. Prijedlog o obaveznim kvotama je prošao na izvanrednom sastanku ministara unutarnjih poslova zemalja EU, nažalost bez konsenzusa, ali se nadam da će sve države članice prije ili kasnije prihvatiti neizbježnost podjele odgovornosti. To je jedini put i pravi izlazak iz ove akutne krize.
Kako biste ocenili ponašanje srpskih vlasti tokom izbegličke krize?
- Pozitivno. Srbija je pokazala spremnost da sudjeluje u rješenju i poslala poruku da kao država ima jasan stav.
Kako komentarišete odnos Hrvatske?
- Hrvatska radi sve što jedna europska vlada s humanim svjetonazorom može u ovom trenutku raditi: pomoći najugroženijim izbjeglicama, pružiti svu pomoć koju smo u stanju pružiti i prihvatiti onoliko izbjeglica za koliko imamo kapaciteta. Ponavljam, dokle god se države članice ne pomaknu bliže kompromisu, ova kriza neće proći. Potrebno je uvesti europski sistem za azil, koji je i dalje u ključnim aspektima na državama članicama, drastično povećati pomoć zemljama koje su primile ogromnu većinu izbjeglica, ojačati FRONTEX te napraviti niz drugih koraka. Nijedna država članica ne može sama riješiti ovu krizu, ni Njemačka, a kamoli Hrvatska.
Premijer Srbije je javno pitao hrvatske vlasti u čemu je problem pa ne mogu da se navodno snađu sa izbeglicama poput Srbije. Potom je premijer Hrvatske rekao da je Srbija muva a Hrvatska orao. Ko je od njih dvojice u pravu?
- Ako se gleda negativno, lako je naći zamjerke. Izazov je velik, kriza je nova, a kapaciteti država ograničeni. Treba se suzdržavati od dijeljenja lekcije drugima. Malo je previše potrebe da se gleda preko plota i neblagonaklono prigovara. Što se muhe i orla tiče, ako napadate, morate računati na to da će vam biti uzvraćeno.
Zašto EU tako slabo reaguje na ponašanje mađarskih vlasti prema izbeglicama? I reakcije su slabe, kamoli da se očekuje da EU na neki način kazni i natera ih da prekinu takav odnos.
- Orbanova vlada već niz godina ozbiljno ugrožava temeljna demokratska prava koje svi u EU uživamo, a kriza sa izbjeglicama je samo vrhunac te cinične, populističke politike. Klub liberala i demokrata u Europskom parlamentu (ALDE) godinama poziva Orbana na odgovornost, kao i Komisiju na pokretanje procedure za ispitivanje kršenja Ugovora o EU. Orban je sve izoliraniji u Europi, ali dok god se Klub zastupnika europskih pučkih stranaka u Europskom parlamentu ne odluči ograditi od njegove autoritarne politike, plašim se kako nam preostaje samo saniranje posljedica odluka donesenih u Budimpešti.
Kako komentarišete tvrdnje da se Evropa podelila na dva dela, istočni i zapadni blok? Ovaj istočniji je naklonjen retorici govora mržnje i izostanka empatije prema izbeglicama?
- U atmosferi u kojoj se za sve krivi Brisel, iako odgovornost leži na vladama država članica za neuspjeh reforme sistema azila u EU, zemlje središnje Europe ne žele biti u situaciji da im Komisija nameće kvote i broj izbjeglica koji moraju prihvatiti. Sada je to potvrdio i Europski parlament, ali to za sada nije promijenilo stav istočnih zemalja. To je zabrinjavajuće. EU se ionako nalazi pred zahtjevnim reformama za koje će trebati više mudrosti a manje uskogrudnosti. Rješenje mora biti pronađeno što prije budući da se vrlo lako može dogoditi da se nakon privremene suspenzije Schengena nađemo u situaciji u kojoj se nitko ne želi naći, tj. da sloboda kretanja unutar EU postane samo lijepo sjećanje.
Opet, ovako slabe reakcije na takve reakcije pojedinih država članica se tumače isto kao nemar, čak se ide do tvrdnji da Mađari samo rade ono što im najmoćnije zemlje kažu u tajnosti da rade.
- Radi se o ksenofobiji i populizmu, što je prilično opasan spoj. Bilo je u EU već demokratskih propada. Jedan je problem da se nakon više desetljeća demokracije to ipak može dogoditi. Drugi je da EU nije ni blizu pronalaska mehanizma s kojim bi se nosila s time. Dičimo se visokim demokratskim standardima, a među nama se događaju teški napadi na slobodu medija, nezavisnost pravosuđa i manjinska prava. Kao da je zauzimanje za ljudska prava daleko od solidarnosti sa ljudima u nevolji. Zato u potpunosti podržavam stav svoje ALDE grupe o potrebi postavljanja europskog demokratskog mehanizma.
Kako komentarišete trenutne odnose Hrvatske i Srbije, zatvaranje granica od strane Hrvatske i kontramere koje uvodi Srbija?
- Srbija i Hrvatska su se našle u situaciji da se sukobljavaju oko problema koji nisu stvorile niti su pozvane da ga izolirano rješavaju. Ostavljene na cjedilu pokušavaju se zaštititi. Vidljivo je da u rješavanju problema ima više prebacivanja nego dobre komunikacije. Nadam se da je odluka Vijeća ministara o kvotama put prema rješenju ovog izbjegličkog vala. No, pravo je rješenje u dogovoru sa zemljama koje drže milijune izbjeglica, odnosno zaustavljanje rata u Siriji i Iraku te kriznih žarišta na sjeveru Afrike.